Konzumacija antibiotika u Srbiji porasla je za 20% u posljednjih 12 mjeseci. Stručnjaci upozoravaju da zbog toga bakterije postaju sve otpornije na antibiotike.
Tim povodom u „Uranku“ na K1 televiziji gostovala je prof. dr Ivana Ćirković, mikrobiolog.
Regulišite šećer sa drevnim sastojcima koji se koriste stoljećima!
– Mi smo u pandemiji sa rezistencijom bakterija na antibiotike i ovo je tiha pandemija koja će biti opasnija i imati mnogo više uticaja po zdravlje od kovida. Otpornost bakterija je SZO uvrstila među top deset problema sa kojima se suočava zdravstvo – istakla je dr Ivana Ćirković za K1 televiziju.
Dr Ćirković upozorava da se u Srbiji koriste anbiotici bez ljekarskog recepta.
– U Srbiji je 65% stanovnika u prethodnih 12 mjeseci pilo antibiotike na preporuku ljekara, ali čak 20% je uzimalo na svoju ruku. Postavlja se pitanje kako dolaze do antibiotika kada je od 2017. godine u apotekama zabranjeno izdavanje antbitioka bez recepta ljekara – rekla je dr Ćirković u „Uranku“.
Ona naglašava da antibiotici kao i drugi lokekovi nemaju preventivni efekat i dodaje:
– Našem organizmu je potrebno godinu dana da se oporavi od jedne kutije popijenih antiobiotika. Uzimanjem anbiotika na svoju ruku nanosimo ogromnu štetu svom organizmu, jer se u našem organizmu nalaze dobre bakterije, a njihova dejstva se narušavaju antibioticima. Bakterije mogu ponovo da postanu osjetljive na isti antibiotik, ali samo ako se određeni antibiotici ne koriste nekoliko godina – navodi ona.
Doktorka ističe da su ljekari suočeni sa pritiskom od strane roditelja da pripišu neki antibiotik djetetu, a da roditelji nisu ni svjesni koje posljedice antibiotik može imati po dijete.
– Roditelji su jako uporni u traženju antibiotika za svoje dijete, a to ne bi trebalo da bude prvi izbor u liječenju dketeta. Antibiotici u dečjem uzrastu mogu izazvati alergijska oboljenja i dovesti do metaboličekih poremećaja, gojaznosti, i nastati autoimuna oboljena – podvukla je dr Ćirković.
Voditeljka „Uranka“ Bojana Bojović je upitala doktorku da li možemo da pretjeramo sa probioticima.
– Probiotici održavaju homeostazu našeg organizma. Oni pomažu dobrim bakterijama u našem organizmu, koje narušavaju antibitoici, da se vrate u svoje normalno stanje. Ne možemo preterati sa probitocicima ako se poštuju uputstva i preporuke ljekara – objasnila je.
Dr Ćirković insistira da se za lečenje protiv gripa ne koriste antibiotici kao na početku.
– Najveći broj infekcija respiratornog i digestivnog trakta izazivaju virusi i zato nema opravdanja da se poseže za antibioticima u liječenju protiv gripe. Ovo je globalni problem. SZO je izdalo saopštenje da je samo 15% pacijenata, obeljelilih od kovida-19, imalo razlog da pije antibiotike, a čak 75% oboljelih je pilo antibiotike – zaključila je Ćirković.