Ukoliko se jede često, drastično se povećava rizik od razvoja demencije i depresije
Dobro nam je poznato da postoje namirnice koje su dobre za srce, varenje ili vid, ali često zanemarujemo one koje poboljšavaju funkcije mozga, najvažnijeg organa. Loš odabir i te kako utiče na ubrzano propadanje moždanih ćelija, kaže dr Uma Naido, nutricionista sa Harvarda
Ovo ne važi samo za starije osobe. I mlađi ljudi bi morali da vode računa o ishrani kako kasnije ne bi došlo do komplikacija, naglašava ona.
“Kao nutricionistički psihijatar, član fakulteta na Harvardskoj medicinskoj školi, godinama proučavam kako crijevne bakterije utiču na mozak i koncentraciju. Iznenađujuće je u kolikoj meri hrana utiče na memoriju, koncentracijju i generalno stanje mozga. Generalno hrana koju jedemo utiče i na naše raspoloženje, i na naše kognitivne sposobnosti, takođe na učenje.”
Postojeće studije ukazuju da bismo mogli da smanjimo mogućnost razvoja demencije izbjegavanjem određene hrane. Ove namirnice je poželjno izbaciti iz upotrebe:
1. Vještački šećeri
Mozak koristi energiju iz šećera da podstakne ćelijske aktivnosti. Međutim, ishrana sa izuzetno visokim sadržajem šećera može dovesti do viška glukoze u mozgu, što studije povezuju sa oštećenjem pamćenja.
Konzumiranje nezdrave prerađene hrane poput peciva i gaziranih pića, koji su često puni rafinisanih šećera povećavaju nivo glukoze u mozgu.
Iako svako tijelo ima različite potrebe, Američko udruženje za zdrvalje preporučuje da žene ne konzumiraju više od 25 grama dodatog šećera dnevno, a muškarci da ostanu ispod 36 grama dodatog šećera na dnevnom nivou.
2. Pržena hrana
Iako je veoma ukusna, ova hrana nepovoljno utiče na rad mozga.
Sprovedena studija koja je uključivala 18.080 ljudi dokazala je da je ishrana bogata prženom hranom povezana sa nižim rezultatima u učenju i pamćenju.
Druga studija je posmatrala 715 ljudi i izmerila njihov nivo depresije i mentalne otpornosti. Istraživači su otkrili da su oni koji su konzumirali više pržene hrane imali su veću vjerovatnoću da razviju depresiju tokom svog života.
3. Ugljeni hidrati sa visokim glikemijskim indeksom
Čak i ako hrana sa visokim sadržajem ugljenih hidrata – na primjer, hljeb, tjestenina i druga hrana napravljena od rafinisanog brašna – nema slatki ukus, ona na vaše tijelo utiče na isti način kao i šećer.
Pospješuju razvoj depresije, smanjuju koncenraciju i pamćenje. U ugljene hidrate s visokim udjelom glikemijskog indeksa spadaju krompir, bijeli hljeb i bijeli pirinač. Med, sok od pomorandže i hljeb od cijelog obroka su hrana srednjeg GI. Namirnice sa niskim GI uključuju zeleno povrće, većinu voća, sirovu šargarepu, pasulj, slanutak i sočivo.
„Kvalitetniji“ ugljeni hidrati su integralne žitarice i hrana bogata vlaknima.
4. Alkohol
Već nam je poznato da alkohol loše utiče na organizam, pa tako i na moždane ćelije. Ukoliko se konzumira često podstiče ubrzano “propadanje” mozga.
5. Nitrati
Koriste se kao konzervansi i za poboljšanje boje u suhomesnatim proizvodima kao što su slanina, salama i kobasice, a studija je dokazala da nitrati mogu biti povezani sa depresijom.
Jedna nedavna studija čak sugeriše da nitrati mogu da povećaju rizik od razvoja bipolarnog poremećaja.